Nekategorizirano

Ovog petka, 03. lipnja, na terasi Caffe bara BEDEM, obilježeno je 70 godina izdavanja županijskih novina MEĐIMURJE. Okupili su se vrijedni djelatnici našeg i vašeg lista u kojem smo i mi redovni suradnici našim križaljkama. Maloj i skromnoj svečanosti nazočio je i Vaš izvjestitelj i predsjednik ZU Vazak.

U malom i, usudio bih se reći, preskromnom druženju ( uzmemo li u obzir veličinu i vrijednost povoda ) uz okupljeno vodstvo županije Međimurske (župan Matija Posavec), grada Čakovca (gradonačelnica Ljerka Cividini ), te šefova firmi s područja grada Čakovca i više načelnika općina, okupljeno društvo pozdravio je, kratkim prisjećanjem na povijest slavljeničkog lista, direktor Lista Međimurje, gosp. Bojan Benčik. Skupu se obratio i župan Posavec, koji je direktoru uručio priznanje Povelju Međimurske županije, kao i gradonačelnica Cividini koja je uručila Povelju grada Čakovca, dok su djelatnicama uručene crvene ruže. Zabavni skeč izveo je varaždinski glumac Jan Kerekeš, prekidan aplauzima okupljenih.

Nakon toga, nastavljeno je druženje uz zakusku, razgovore o proteklom vremenu, i uspomenama bivših i sadašnjih suradnika.

Sedamdeset godina djelovanja, znači tisuće članaka i fotografija, te desetine tisuća stranica u kojima je praćena svakodnevnica vrijednih međimuraca i međimurki.

Nadamo se da će njihov rad nastaviti na dobrobit žitelja našeg vrijednog Međimurja.

Čestitamo za proteklih sedamdeset godina i želimo vrijednom kolektivu još mnogo godina uspješnog rada. Mi ćemo i dalje redovito čitati.

Natjecanje u sastavljanju zagonetki

Ovih dana mi je stigao mail ( iliti pošta ), sa pozivnicom za sudjelovanje na 38. SOZAH-u koji će ove godine organizirati vrijedni splićani koji ove godine proslavljaju 40 godina djelovanja kao Enigmatski klub Božidar Vranicki- Split. Na tom jubileju im svesrdno čestitamo. 38 SOZAH će biti u hotelu PLAŽA u Omišu, prvog vikenda u studenom ove godine.

Predmet: Pozivnica za 38. SOZAH

Poštovani enigmati i logičari,

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na 38. Susrete odgonetača i zagonetača Hrvatske, koje povodom 40. obljetnice javnog djelovanja organiziraju članovi EK Božidar Vranicki iz Splita.

Susreti će se održati od 4. do 6. studenog u omiškom hotelu Plaža (****).

Cijena dva puna pansiona u dvokrevetnoj sobi je 850 kuna tj. 110 eura (petak večera -nedjelja ručak).

Doplata za jednokrevetnu sobu je 200 kuna.

Cijena obroka za one koji neće boraviti u hotelu je 100 kuna.

.

Raspored događanja 38. SOZAH-a

Sastavljački dio natjecanja (PAZAH) održat će se dopisnim putem, a isti će biti raspisan sredinom svibnja.

            Preliminarni program 38. SOZAH-u

Petak 4. XI.2022.       – dolazak natjecatelja i gostiju

Subota 5. XI. 2022.    – 10,00 – otvaranje 38. SOZAH-a

– 10,30 – rješavanje enigmatskih zadataka (POH)

– 12,30 – ručak

– 15,00 – timsko rješavanje zadataka – Trofej BOŽIVRAN

– 16,30 – rješavanje logičkih zadataka

– 18,00 – Skupština HZS-a i promocija novoizašlih enigmatskih izdanja

– 20,00 – večera i proglašenje pobjednika

Nedjelja 6. XI. 2022. – 10,00 – organizirani obilazak omiških znamenitosti i muzeja

– 12,30 – ručak uz Cetinu u restoranu Kaštil Slanica

            Molimo da, radi organizacijskih aktivnosti i rezervacija u hotelu, svoju voljnost sudjelovanja na 38. SOZAH-u javite na e-mail: luka130859@gmail.com ili mobitel: ++385 99 3070 511.

Predsjedništvo

Nadamo se da će nas vrijeme poslužiti i da ćemo se skupiti u što većem broju.

VIDIMO SE U OMIŠU

Početkom travnja, točnije 5. dana mjeseca travnja, objavili smo projepis prve objavljene križaljke Nikole pl. Fallera, pod naslovom ”UNAKRŠTALJKA”

Na poziv da riješite tu , malu, križaljčicu, dobili smo tri odgovora.

Prvi se javio Mladen Markobašić i poslao svoje rješenje:

Ubrzo je stiglo rješenje Pere Galogaže, aktivnog predsjednika HZS-a.

Svojim rješenjem javio se i Josip Vrbanec:

Što se tiče ostalih vazakovaca i enigmata, ili ne prate vazakov portal ili im je to premali zadatak.

Više ne mislimo čekati i moram objaviti da imamo samo jedno potpuno točno rješenje. Mjesto u Austriji ipak nije ALA (zmaj), već ALM. Bravo Mrki.

Treba ovdje reći, da rješenje samog autora nemamo, jer nemam broj u kojem je objavljeno, ali poznavajaći vrijeme u kojem je nastala, radi se, vjerojatno, o mjestu punim imenom (danas) Maria ALM, u saveznoj državi Salzburg u okrugu Zell am See. Potpuno ime je dugačko ( Maria Alm am Steinemen Meer ) kraće poznato kao Alm. Danas je to skijaški centar, jedan od mnogih u Austriji.

Za nagradu smo pripremili originalnu omotnicu koju je izdao Ivanečki klub kolekcionara, povodom 160 godina rođenja dirigenta, skladatelja i zagonetača, Nikole pl. Fallera.

Kako se samo troje odgonetača javilo na naš mali natječaj, ne gledajući potpunu točnost, nagradi ćemo svu trojicu prigodnom omotnicom.

Bila mi je čast sudjelovati u tom projektu svojim malim doprinosom.

O tome je pisao i (naš član) Boris Nazansky u Kvizorami br. 1567 od 07.05. 2022. godine i br. 1568 od 14.05.2022. Prilog možete vidjeti i ovdje ako ga niste pročitali u Kvizorami:

U prigodnoj omotnici se nalazi i kraći tekst o 160.- oj godišnjici rođenja Fallera iz pera Ane Škriljevečki, mag. hist. koji također donosimo ovdje:

Za kraj, evo i lika Nikole pl. Fallera kojeg znamo s naših diploma i zadataka:

Ivan Čotić

U listu “Međimurje” od 2. svibnja 2022. je objavljena reportaža o pročelniku ZU VAZAK Ivanu Čotiću.

U tekstu su se potkrale neke greške. Boris Nazansky je “prekršten” u Miroslava, a Mladen Markobašić je postao Mladen Marko Bašić. Također je navedena i nepostojeća organizacija “Hrvatski odgonetački savez” umjesto “Hrvatski zagonetački savez”. Pažljivi čitač će možda otkriti još koju pogrešku.

Pred mjesec dana ”zaboravili” smo obilježiti obljetnicu prve, kako je sam autor u jednom članku napisao, ”kraljice zagonetaka”, križaljke. Bilo je to 01. ožujka 1925. u ”Pariškoj modi”.

Sam Faller je svoj rad naslovio pojmom, ”unakrštaljka”. Kasnije, 20.veljače 1926. Dragutin Steinhardt je u ilustriranom tjedniku ”Svijet”, tu je zagonetku nazvao ”križaljkom”. Za podsjetnik, ovdje objavljujemo tu, PRVU MODERNU KRIŽALJKU, koje je autor Nikola pl. Faller.

Sam je križaljku. kao i sve kasnije, potpisao pseudonimom (Rafael Kollia)

Ovdje objavljujemo tu križaljku, u izvornom obliku. Normalno, morali smo ju ”prepisati” jer je čisti original dosta slabo čitak.

Mali izazov za Vas;

Riješite ovu unakrštaljku i zaradite posebnu nagradu, Ne zaboravite vrijeme kad je nastala i jezik koji je tada bio u upotrebi.

Kopajući po Vazakovoj i vlastitoj zagonetačkoj povijesti, prisjetio sam se kako je počelo moje sastavljanje zagonetaka za rješavačka natjecanja. Početkom 1986. godine mladi i perspektivni 25-godišnji vazakovac Darko Galić, neposredno pred diplomom na pravnom fakultetu, u pauzama pisanja diplomskog rada o američkom predsjedničkom sustavu, dobio je od voditelja sekcije Vazak Franje Marciuša odgovoran zadatak sastavljanja zagonetki za jedno rješavačko natjecanje. No, da to ne bi ispalo previše odgovornosti za mladog neiskusnog sastavljača, voditelj Feri povjerio mu je izradu zadataka za lokalni enigmatski događaj, i to „Zagonetačko natjecanje u povodu 100. obljetnice zagorskih željeznica“, koje je održano 12. travnja 1986. u  Budinšćini, zagorskom mjestu najpoznatijem po tome da leži na pruzi u čiju čast su se rješavale zagonetke.

Za natjecanje sam sastavio skandinavku, klasičnu križaljku, kriptogram i dva anagrama. Radilo se o zagonetkama u mojoj evidenciji evidentiranima od broja 87 do broja 91 – u to sam vrijeme vrlo precizno bilježio podatke o objavljenim zagonetkama. To su bili moji prvi radovi sastavljeni za jedno rješavačko natjecanje. Uz ovih pet, komplet zadataka sadržavao je još i osmosmjerku Miljenka Košutara Košaca s temom kemijski elementi te dva klasična rebusa u prepoznatljivom stilu Franje Marciuša. Prenosim svoje zagonetke s tog natjecanja modernim rješavačima, 36 godina poslije. 

VODORAVNO: 1. Vrsta vlaka koji najčešće saobraća na prugama Hrv. zagorja, 11. Rijeka u Čehoslovačkoj i Poljskoj, 12. Mjesto na pruzi iz križaljke, 13. Vrsta pamučne tkanine, 15. Gora u Slavoniji, 16. Inicijali filozofa Russella, 17. Vrsta čamca od kože (mn.), 19. Muslimanski naziv za kršćane, 21. Grad u Rumunjskoj, 22. Inicijali slikara Kraljevića, 24. Mast dobivena iz masnog tkiva goveda i ovaca, 25. Remen, opasač, 26. OOUR u sastavu RO „Željeznički prijevoz“ Varaždin (zajedno s poljem s točkom), 29. Inicijali pisca Čehova, 30. Jedan od programskih jezika, 31. Jugoslavenski rekorder u skijaškim letovima (185 m), Matjaž, 32. Znak za kem. element astatin, 34. Vraćanje, 36. Međunarodna kratica za „sjever – sjeveroistok“, 37. Organ vida, 38. Znak za kem. element iridij, 39. Američki filmski glumac, James, 40. Bitka, boj, 43. Glavni grad Udmurtske ASSR, 45. Kratica za „ulica“, 46. Muslimansko žensko ime, 48. Sakrivati, 49. Tračnice po kojima se kreću vlakovi, 51. Sitni novac u Indiji, 52. Pojmovnost, nekonkretnost.

OKOMITO: 1. Vuneni predmet koji štiti glavu od hladnoće, 2. Zavodnik, 3. Prvi period mezozoika, 4. Mjesto gdje se nešto sadi, 5. Slovo s kvačicom i pretposljednji suglasnik abecede, 6. Tamjan, 7. Grčki pjesnik iz VI. stoljeća, 8. Želja, htijenje, 9. Inicijali šansonjerke Kos, 10. Plemićki dvor, 14. Auto oznaka za Kamerun, 16. Zeljasta biljka crvenog podzemnog stabla, 18. Pučke kuhinje uz džamije, 20. Konjanik naoružan kopljem, 23. Izrađivači kotlova, 26. Prostorija, 27. Pravna zajednica muškarca i žene, 28. Naš atletski trener, Miljenko, 30. Pošteno, ispravno, 31. Mjesto u Baniji, 32. Ime sovjetskog političara Mikojana, 33. Član posade bornih kola, 34. Revolt, ustanak, 35. Vojnički logor, 36. Časno, neokaljano, 39. Zločesto dijete, derište, 41. Ime glumca Lancastera, 42. Rijeka u azijskom dijelu SSSR, 44. Inicijali atletičara Knapića, 47. Turski plemić, 49. Kratica za „post scriptum“, 50. Inicijali pisca Kovačića.

Osim izgleda zagonetki, koji je osuvremenjen sukladno današnjim, potpuno drugačijim mogućnostima izrade i prezentacije, ništa drugo nije promijenjeno, dakle sadržaj je ostao isti. Stoga će mladi rješavači vjerojatno nabrati obrve kad u tekstu naiđu na čudnu zemlju Čehoslovačku, tajanstvene kratice OOUR i RO ili nepoznate jugoslavenske sportske heroje koji lete na skijama.

Natjecanje je, kako izvještava Vazakov bilten, održano kao tromeč četveročlanih ekipa Budinšćine, Čakovca i Varaždina, a najbolji rješavači bili su Čakovčani, ispred Varaždina i domaćina. Pojedinačno, pobijedio je Milan Đurić sa 168 od mogućih 170 bodova.

Nažalost, s ove enigmatske priredbe nije moguće prenijeti niti jednu fotografiju. Zašto – objasnio je Franjo Marciuš u istom broju biltena: „Za fotografije s manifestacije …  zadužen je bio vazakovac Milan Đurić. On je stvarno zdušno „škljocao“ svojim foto-aparatom u svim važnijim momentima, pa se očekivala obilna foto-dokumentacija. Na kraju, svi su ostali razočarani. Naime, iz tehničkih (ili subjektivnih?!) razloga, nije uspio ni jedan jedini snimak.“

Darko Galić

PRVI BROJ VAZAKOVOG BILTENA

Tekuće 2022. godine navršava se 40 godina od izlaska prvog broja Vazakovog biltena, dugovječnog zagonetačkog glasila kojeg je izdavao VAZAK i dostavljao besplatno na pedesetak enigmatskih adresa neprekidno gotovo 30 godina,  sve do siječnja 2012. kada je izašao njegov posljednji, 228. broj.

Povodom ove važne obljetnice, usput da se mi stariji zagonetači prisjetimo tih, sad već doista davnih dana druženja sa zagonetkama, a oni mlađi upoznaju sa zbivanjima na zagonetačkoj sceni od osamdesetih godina prošlog stoljeća nadalje, prenijet ćemo ponešto iz sadržaja požutjelih stranica Vazakovog biltena.

Prvi broj Vazakovog biltena pojavio se pred zagonetačima 18. listopada 1982. kao informativno glasilo Zagonetačke sekcije Vazak Kulturno-umjetničkog društva željezničara „Ivo Mikac“ Varaždin. Nakon uvodnog slova iz pera „voditelja i tajnika sekcije Vazak“, odnosno Franje Marciuša i Stjepana Tumpića, prva vijest u prvom broju na prvoj stranici biltena pod naslovom „Gostovanje u „VIS-ovom vjesniku“ donosi informaciju da je u tom listu, u kojem inače nije bilo enigmatike, objavljena tematska skandinavka povodom tadašnjeg praznika, Dana borca. Kako piše bilten, skandinavka je bila pripremljena još za prošlogodišnji praznik, ali iz tehničkih razloga nije bila tiskana. Autor skandinavke bio je mladi, tada 29-godišnji zagonetač, Vazakov prvoborac – Milan Đurić.

A četrdeset godina kasnije, Milan Đurić žarom mladića o čijim je skandinavkama pisao prvi broj Vazakovog biltena, i dalje neumorno sastavlja i objavljuje križaljke. Enigmatska muza nije ga napustila. Štoviše, s njom strastveno ljubuje i u zreloj dobi proživljava najplodnije enigmatske dane, a svoje bogato zagonetačko stvaralaštvo okrunio je nedavno izašlom podebljom knjigom čije stranice          ispunjavaju samo skandinavke, i to posvećene njegovom dragom rodnom Međimurju.

MAJSTOR RUBIKOVE KOCKE

U drugom broju od 15. prosinca 1982. Vazakov bilten izvještava o mladom varaždinskom zagonetaču i članu Vazaka, 15-godišnjaku Tomislavu Crničkom. Mladi vazakovac je krajem srpnja 1982. sudjelovao u natjecanju najboljih jugoslavenskih „kocko-mana“ (slagača Rubikove kocke) u klubu novosadskog časopisa Forum, a u organizaciji časopisa Galaksija, i zauzeo odlično 5. mjesto složivši kocku za samo 55 sekundi. Po tome ključu, osvajač 1. mjesta je očito složio kocku za 11 sekundi. Brzina kojom su kocko-mani vrtjeli i na kraju složili sve stranice Rubikove kocke u jednoj boji uvijek mi je bila nestvarna. Možda bih ju uspio složiti za 55 dana.  

RADIO-REBUSI

Vazakov bilten bio je vrlo napredno dijete, rastao je naočigled svojih roditelja, pa je nakon samo četiri mjeseca života, njegov 4. broj iz veljače 1983. s početnih tri ojačao na punih deset stranica. U tom broju Franjo Marciuš upoznaje čitateljstvo o radio-rebusima koji su bili izvedeni na lokalnom Radiju Varaždin, u emisiji „Vikend na našem valu“. Slušatelji su tijekom 1981. i 1982. imali prilike rješavati tri rebusa, od kojih je za istaknuti onaj prvi, iz listopada 1981., s rješenjem: „OSAMSTO GODINA VARAŽDINA“.

Varaždin je 1981. godine obilježio 800 godina od prvog spominjanja grada u povijesti. Dana 20. kolovoza 1181. Varaždin je spomenut u ispravi tadašnjeg hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. O sporu između varaždinskog župana, koji se također zvao Bela, i Zagrebačkog kaptola. Spor se vodio oko posjeda u Varaždinskim Toplicama, koji je varaždinski župan oteo Zagrebačkom kaptolu. Kralj Bela III. U spomenutoj je ispravi Zagrebačkom kaptolu potvrdio taj oteti posjed. Naravno da je Varaždin morao postojati i znatno ranije od 1181. godine, kad je te godine već imao župana. Ubrzo, već 1209. godine Varaždin je postao slobodni kraljevski grad, prvi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, 33 godine prije zagrebačkog Gradeca.

Što se tiče radio-rebusa u čast ove obljetnice, on je vjerojatno poseban i jedinstven u hrvatskoj zagonetačkoj povijesti, a i šire. Njegova je posebnost u činjenici da ima tri „oca“: naime, kao autori rebusa navedeni su u Vazakovom biltenu Milan Đurić, Franjo Marciuš i Boris Nazansky. Nije mi poznat slučaj da su tri autora zajedno potpisala neki drugi rebus. Ako postoji takav rebus, molim njegove očeve da se jave Vazak.net-u, da ih razotkrijemo.

Uz emitiranje rebusa, iste zgode je u emisiji vođen razgovor sa svim njegovim autorima. Franjo Marciuš govorio je o predstojećoj proslavi 10-godišnjice Vazaka, a tandem Đurić – Nazansky upoznao je slušatelje o njihovoj tek objavljenoj knjizi „Zagonetaštvo varaždinskog kraja“.

Nažalost, u Vazakovom biltenu nije objavljena postava tog rebusa. Treba ispitati sjećaju li ga se neki od njegovih živućih autora, bilo bi zanimljivo čuti kako su njih trojica podijelila autorstvo. Moguće je da taj rebus još uvijek leži negdje skriven u fonoteci Radio Varaždina.

Darko Galić

26.02.2022.