Rješavačka natjecanja iz prošlog stoljeća

Kopajući po Vazakovoj i vlastitoj zagonetačkoj povijesti, prisjetio sam se kako je počelo moje sastavljanje zagonetaka za rješavačka natjecanja. Početkom 1986. godine mladi i perspektivni 25-godišnji vazakovac Darko Galić, neposredno pred diplomom na pravnom fakultetu, u pauzama pisanja diplomskog rada o američkom predsjedničkom sustavu, dobio je od voditelja sekcije Vazak Franje Marciuša odgovoran zadatak sastavljanja zagonetki za jedno rješavačko natjecanje. No, da to ne bi ispalo previše odgovornosti za mladog neiskusnog sastavljača, voditelj Feri povjerio mu je izradu zadataka za lokalni enigmatski događaj, i to „Zagonetačko natjecanje u povodu 100. obljetnice zagorskih željeznica“, koje je održano 12. travnja 1986. u  Budinšćini, zagorskom mjestu najpoznatijem po tome da leži na pruzi u čiju čast su se rješavale zagonetke.

Za natjecanje sam sastavio skandinavku, klasičnu križaljku, kriptogram i dva anagrama. Radilo se o zagonetkama u mojoj evidenciji evidentiranima od broja 87 do broja 91 – u to sam vrijeme vrlo precizno bilježio podatke o objavljenim zagonetkama. To su bili moji prvi radovi sastavljeni za jedno rješavačko natjecanje. Uz ovih pet, komplet zadataka sadržavao je još i osmosmjerku Miljenka Košutara Košaca s temom kemijski elementi te dva klasična rebusa u prepoznatljivom stilu Franje Marciuša. Prenosim svoje zagonetke s tog natjecanja modernim rješavačima, 36 godina poslije. 



VODORAVNO: 1. Vrsta vlaka koji najčešće saobraća na prugama Hrv. zagorja, 11. Rijeka u Čehoslovačkoj i Poljskoj, 12. Mjesto na pruzi iz križaljke, 13. Vrsta pamučne tkanine, 15. Gora u Slavoniji, 16. Inicijali filozofa Russella, 17. Vrsta čamca od kože (mn.), 19. Muslimanski naziv za kršćane, 21. Grad u Rumunjskoj, 22. Inicijali slikara Kraljevića, 24. Mast dobivena iz masnog tkiva goveda i ovaca, 25. Remen, opasač, 26. OOUR u sastavu RO „Željeznički prijevoz“ Varaždin (zajedno s poljem s točkom), 29. Inicijali pisca Čehova, 30. Jedan od programskih jezika, 31. Jugoslavenski rekorder u skijaškim letovima (185 m), Matjaž, 32. Znak za kem. element astatin, 34. Vraćanje, 36. Međunarodna kratica za „sjever – sjeveroistok“, 37. Organ vida, 38. Znak za kem. element iridij, 39. Američki filmski glumac, James, 40. Bitka, boj, 43. Glavni grad Udmurtske ASSR, 45. Kratica za „ulica“, 46. Muslimansko žensko ime, 48. Sakrivati, 49. Tračnice po kojima se kreću vlakovi, 51. Sitni novac u Indiji, 52. Pojmovnost, nekonkretnost.

OKOMITO: 1. Vuneni predmet koji štiti glavu od hladnoće, 2. Zavodnik, 3. Prvi period mezozoika, 4. Mjesto gdje se nešto sadi, 5. Slovo s kvačicom i pretposljednji suglasnik abecede, 6. Tamjan, 7. Grčki pjesnik iz VI. stoljeća, 8. Želja, htijenje, 9. Inicijali šansonjerke Kos, 10. Plemićki dvor, 14. Auto oznaka za Kamerun, 16. Zeljasta biljka crvenog podzemnog stabla, 18. Pučke kuhinje uz džamije, 20. Konjanik naoružan kopljem, 23. Izrađivači kotlova, 26. Prostorija, 27. Pravna zajednica muškarca i žene, 28. Naš atletski trener, Miljenko, 30. Pošteno, ispravno, 31. Mjesto u Baniji, 32. Ime sovjetskog političara Mikojana, 33. Član posade bornih kola, 34. Revolt, ustanak, 35. Vojnički logor, 36. Časno, neokaljano, 39. Zločesto dijete, derište, 41. Ime glumca Lancastera, 42. Rijeka u azijskom dijelu SSSR, 44. Inicijali atletičara Knapića, 47. Turski plemić, 49. Kratica za „post scriptum“, 50. Inicijali pisca Kovačića.

Osim izgleda zagonetki, koji je osuvremenjen sukladno današnjim, potpuno drugačijim mogućnostima izrade i prezentacije, ništa drugo nije promijenjeno, dakle sadržaj je ostao isti. Stoga će mladi rješavači vjerojatno nabrati obrve kad u tekstu naiđu na čudnu zemlju Čehoslovačku, tajanstvene kratice OOUR i RO ili nepoznate jugoslavenske sportske heroje koji lete na skijama.

Natjecanje je, kako izvještava Vazakov bilten, održano kao tromeč četveročlanih ekipa Budinšćine, Čakovca i Varaždina, a najbolji rješavači bili su Čakovčani, ispred Varaždina i domaćina. Pojedinačno, pobijedio je Milan Đurić sa 168 od mogućih 170 bodova.

Nažalost, s ove enigmatske priredbe nije moguće prenijeti niti jednu fotografiju. Zašto – objasnio je Franjo Marciuš u istom broju biltena: „Za fotografije s manifestacije …  zadužen je bio vazakovac Milan Đurić. On je stvarno zdušno „škljocao“ svojim foto-aparatom u svim važnijim momentima, pa se očekivala obilna foto-dokumentacija. Na kraju, svi su ostali razočarani. Naime, iz tehničkih (ili subjektivnih?!) razloga, nije uspio ni jedan jedini snimak.“

Darko Galić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *