enigmati_vazak

U listu “Međimurje” od 2. svibnja 2022. je objavljena reportaža o pročelniku ZU VAZAK Ivanu Čotiću.

U tekstu su se potkrale neke greške. Boris Nazansky je “prekršten” u Miroslava, a Mladen Markobašić je postao Mladen Marko Bašić. Također je navedena i nepostojeća organizacija “Hrvatski odgonetački savez” umjesto “Hrvatski zagonetački savez”. Pažljivi čitač će možda otkriti još koju pogrešku.

Kopajući po Vazakovoj i vlastitoj zagonetačkoj povijesti, prisjetio sam se kako je počelo moje sastavljanje zagonetaka za rješavačka natjecanja. Početkom 1986. godine mladi i perspektivni 25-godišnji vazakovac Darko Galić, neposredno pred diplomom na pravnom fakultetu, u pauzama pisanja diplomskog rada o američkom predsjedničkom sustavu, dobio je od voditelja sekcije Vazak Franje Marciuša odgovoran zadatak sastavljanja zagonetki za jedno rješavačko natjecanje. No, da to ne bi ispalo previše odgovornosti za mladog neiskusnog sastavljača, voditelj Feri povjerio mu je izradu zadataka za lokalni enigmatski događaj, i to „Zagonetačko natjecanje u povodu 100. obljetnice zagorskih željeznica“, koje je održano 12. travnja 1986. u  Budinšćini, zagorskom mjestu najpoznatijem po tome da leži na pruzi u čiju čast su se rješavale zagonetke.

Za natjecanje sam sastavio skandinavku, klasičnu križaljku, kriptogram i dva anagrama. Radilo se o zagonetkama u mojoj evidenciji evidentiranima od broja 87 do broja 91 – u to sam vrijeme vrlo precizno bilježio podatke o objavljenim zagonetkama. To su bili moji prvi radovi sastavljeni za jedno rješavačko natjecanje. Uz ovih pet, komplet zadataka sadržavao je još i osmosmjerku Miljenka Košutara Košaca s temom kemijski elementi te dva klasična rebusa u prepoznatljivom stilu Franje Marciuša. Prenosim svoje zagonetke s tog natjecanja modernim rješavačima, 36 godina poslije. 

VODORAVNO: 1. Vrsta vlaka koji najčešće saobraća na prugama Hrv. zagorja, 11. Rijeka u Čehoslovačkoj i Poljskoj, 12. Mjesto na pruzi iz križaljke, 13. Vrsta pamučne tkanine, 15. Gora u Slavoniji, 16. Inicijali filozofa Russella, 17. Vrsta čamca od kože (mn.), 19. Muslimanski naziv za kršćane, 21. Grad u Rumunjskoj, 22. Inicijali slikara Kraljevića, 24. Mast dobivena iz masnog tkiva goveda i ovaca, 25. Remen, opasač, 26. OOUR u sastavu RO „Željeznički prijevoz“ Varaždin (zajedno s poljem s točkom), 29. Inicijali pisca Čehova, 30. Jedan od programskih jezika, 31. Jugoslavenski rekorder u skijaškim letovima (185 m), Matjaž, 32. Znak za kem. element astatin, 34. Vraćanje, 36. Međunarodna kratica za „sjever – sjeveroistok“, 37. Organ vida, 38. Znak za kem. element iridij, 39. Američki filmski glumac, James, 40. Bitka, boj, 43. Glavni grad Udmurtske ASSR, 45. Kratica za „ulica“, 46. Muslimansko žensko ime, 48. Sakrivati, 49. Tračnice po kojima se kreću vlakovi, 51. Sitni novac u Indiji, 52. Pojmovnost, nekonkretnost.

OKOMITO: 1. Vuneni predmet koji štiti glavu od hladnoće, 2. Zavodnik, 3. Prvi period mezozoika, 4. Mjesto gdje se nešto sadi, 5. Slovo s kvačicom i pretposljednji suglasnik abecede, 6. Tamjan, 7. Grčki pjesnik iz VI. stoljeća, 8. Želja, htijenje, 9. Inicijali šansonjerke Kos, 10. Plemićki dvor, 14. Auto oznaka za Kamerun, 16. Zeljasta biljka crvenog podzemnog stabla, 18. Pučke kuhinje uz džamije, 20. Konjanik naoružan kopljem, 23. Izrađivači kotlova, 26. Prostorija, 27. Pravna zajednica muškarca i žene, 28. Naš atletski trener, Miljenko, 30. Pošteno, ispravno, 31. Mjesto u Baniji, 32. Ime sovjetskog političara Mikojana, 33. Član posade bornih kola, 34. Revolt, ustanak, 35. Vojnički logor, 36. Časno, neokaljano, 39. Zločesto dijete, derište, 41. Ime glumca Lancastera, 42. Rijeka u azijskom dijelu SSSR, 44. Inicijali atletičara Knapića, 47. Turski plemić, 49. Kratica za „post scriptum“, 50. Inicijali pisca Kovačića.

Osim izgleda zagonetki, koji je osuvremenjen sukladno današnjim, potpuno drugačijim mogućnostima izrade i prezentacije, ništa drugo nije promijenjeno, dakle sadržaj je ostao isti. Stoga će mladi rješavači vjerojatno nabrati obrve kad u tekstu naiđu na čudnu zemlju Čehoslovačku, tajanstvene kratice OOUR i RO ili nepoznate jugoslavenske sportske heroje koji lete na skijama.

Natjecanje je, kako izvještava Vazakov bilten, održano kao tromeč četveročlanih ekipa Budinšćine, Čakovca i Varaždina, a najbolji rješavači bili su Čakovčani, ispred Varaždina i domaćina. Pojedinačno, pobijedio je Milan Đurić sa 168 od mogućih 170 bodova.

Nažalost, s ove enigmatske priredbe nije moguće prenijeti niti jednu fotografiju. Zašto – objasnio je Franjo Marciuš u istom broju biltena: „Za fotografije s manifestacije …  zadužen je bio vazakovac Milan Đurić. On je stvarno zdušno „škljocao“ svojim foto-aparatom u svim važnijim momentima, pa se očekivala obilna foto-dokumentacija. Na kraju, svi su ostali razočarani. Naime, iz tehničkih (ili subjektivnih?!) razloga, nije uspio ni jedan jedini snimak.“

Darko Galić

PRVI BROJ VAZAKOVOG BILTENA

Tekuće 2022. godine navršava se 40 godina od izlaska prvog broja Vazakovog biltena, dugovječnog zagonetačkog glasila kojeg je izdavao VAZAK i dostavljao besplatno na pedesetak enigmatskih adresa neprekidno gotovo 30 godina,  sve do siječnja 2012. kada je izašao njegov posljednji, 228. broj.

Povodom ove važne obljetnice, usput da se mi stariji zagonetači prisjetimo tih, sad već doista davnih dana druženja sa zagonetkama, a oni mlađi upoznaju sa zbivanjima na zagonetačkoj sceni od osamdesetih godina prošlog stoljeća nadalje, prenijet ćemo ponešto iz sadržaja požutjelih stranica Vazakovog biltena.

Prvi broj Vazakovog biltena pojavio se pred zagonetačima 18. listopada 1982. kao informativno glasilo Zagonetačke sekcije Vazak Kulturno-umjetničkog društva željezničara „Ivo Mikac“ Varaždin. Nakon uvodnog slova iz pera „voditelja i tajnika sekcije Vazak“, odnosno Franje Marciuša i Stjepana Tumpića, prva vijest u prvom broju na prvoj stranici biltena pod naslovom „Gostovanje u „VIS-ovom vjesniku“ donosi informaciju da je u tom listu, u kojem inače nije bilo enigmatike, objavljena tematska skandinavka povodom tadašnjeg praznika, Dana borca. Kako piše bilten, skandinavka je bila pripremljena još za prošlogodišnji praznik, ali iz tehničkih razloga nije bila tiskana. Autor skandinavke bio je mladi, tada 29-godišnji zagonetač, Vazakov prvoborac – Milan Đurić.

A četrdeset godina kasnije, Milan Đurić žarom mladića o čijim je skandinavkama pisao prvi broj Vazakovog biltena, i dalje neumorno sastavlja i objavljuje križaljke. Enigmatska muza nije ga napustila. Štoviše, s njom strastveno ljubuje i u zreloj dobi proživljava najplodnije enigmatske dane, a svoje bogato zagonetačko stvaralaštvo okrunio je nedavno izašlom podebljom knjigom čije stranice          ispunjavaju samo skandinavke, i to posvećene njegovom dragom rodnom Međimurju.

MAJSTOR RUBIKOVE KOCKE

U drugom broju od 15. prosinca 1982. Vazakov bilten izvještava o mladom varaždinskom zagonetaču i članu Vazaka, 15-godišnjaku Tomislavu Crničkom. Mladi vazakovac je krajem srpnja 1982. sudjelovao u natjecanju najboljih jugoslavenskih „kocko-mana“ (slagača Rubikove kocke) u klubu novosadskog časopisa Forum, a u organizaciji časopisa Galaksija, i zauzeo odlično 5. mjesto složivši kocku za samo 55 sekundi. Po tome ključu, osvajač 1. mjesta je očito složio kocku za 11 sekundi. Brzina kojom su kocko-mani vrtjeli i na kraju složili sve stranice Rubikove kocke u jednoj boji uvijek mi je bila nestvarna. Možda bih ju uspio složiti za 55 dana.  

RADIO-REBUSI

Vazakov bilten bio je vrlo napredno dijete, rastao je naočigled svojih roditelja, pa je nakon samo četiri mjeseca života, njegov 4. broj iz veljače 1983. s početnih tri ojačao na punih deset stranica. U tom broju Franjo Marciuš upoznaje čitateljstvo o radio-rebusima koji su bili izvedeni na lokalnom Radiju Varaždin, u emisiji „Vikend na našem valu“. Slušatelji su tijekom 1981. i 1982. imali prilike rješavati tri rebusa, od kojih je za istaknuti onaj prvi, iz listopada 1981., s rješenjem: „OSAMSTO GODINA VARAŽDINA“.

Varaždin je 1981. godine obilježio 800 godina od prvog spominjanja grada u povijesti. Dana 20. kolovoza 1181. Varaždin je spomenut u ispravi tadašnjeg hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. O sporu između varaždinskog župana, koji se također zvao Bela, i Zagrebačkog kaptola. Spor se vodio oko posjeda u Varaždinskim Toplicama, koji je varaždinski župan oteo Zagrebačkom kaptolu. Kralj Bela III. U spomenutoj je ispravi Zagrebačkom kaptolu potvrdio taj oteti posjed. Naravno da je Varaždin morao postojati i znatno ranije od 1181. godine, kad je te godine već imao župana. Ubrzo, već 1209. godine Varaždin je postao slobodni kraljevski grad, prvi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, 33 godine prije zagrebačkog Gradeca.

Što se tiče radio-rebusa u čast ove obljetnice, on je vjerojatno poseban i jedinstven u hrvatskoj zagonetačkoj povijesti, a i šire. Njegova je posebnost u činjenici da ima tri „oca“: naime, kao autori rebusa navedeni su u Vazakovom biltenu Milan Đurić, Franjo Marciuš i Boris Nazansky. Nije mi poznat slučaj da su tri autora zajedno potpisala neki drugi rebus. Ako postoji takav rebus, molim njegove očeve da se jave Vazak.net-u, da ih razotkrijemo.

Uz emitiranje rebusa, iste zgode je u emisiji vođen razgovor sa svim njegovim autorima. Franjo Marciuš govorio je o predstojećoj proslavi 10-godišnjice Vazaka, a tandem Đurić – Nazansky upoznao je slušatelje o njihovoj tek objavljenoj knjizi „Zagonetaštvo varaždinskog kraja“.

Nažalost, u Vazakovom biltenu nije objavljena postava tog rebusa. Treba ispitati sjećaju li ga se neki od njegovih živućih autora, bilo bi zanimljivo čuti kako su njih trojica podijelila autorstvo. Moguće je da taj rebus još uvijek leži negdje skriven u fonoteci Radio Varaždina.

Darko Galić

26.02.2022.

Tekst objavljen u “Večernjem listu” dana 12. studenoga 2021.

U nedjelju 07.10.2018. su sudionici 34. SOZAH-a u Gradskom muzeju u Bjelovaru razgledali izložbu prigodom 50. godina ZD „Čvora“

Izložbu je otvorila Snježana Mišir, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport BBŽ-e , a pozdravne govore održali su Milan Pavlović, ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar, te Stjepan Horvat.

Nakon toga u vinariji-restoranu „Vinia“ je uz ručak i kušanje vina održana svečana skupština ZD Čvor na kojoj je predstavljena monografija “Pedeset godina bjelovarskog Čvora” te su dodijeljena jubilejska priznanja, plakete i zahvalnice.

Priznanje za životno djelo – Stjepan Horvat, Slavko Peleh i Boris Antonić

Zlatna plaketa – Željko Jandragić, Franjo Forjan, Jovan Nedić, Franjo Tušek i Siniša Slavinić

Srebrna plaketa – Pero Galogaža, Boris Nazansky, Ranko Skopal, Antun Košir i Miroslav Šantek

Brončana plaketa – Jovan Vuković, Franjo Martinović, Ljiljana Tuk Jandragić, Ranko Skopal, Hrvoje Horvat, Miroslav Martinić, Stjepan Orešić, Tomislav Rebrović, Željko Bilankov

Priznanja – Krešimir Blažek, Slavko Bovan, Miroslav Cvetković, Irena Galogaža, Antun Cvitković, Hajrudin Hodžić, Luka Pavičić, Boro Rogić, Ksenija Sabljić, Marko Smolčić, Vladimir Šarić, Stjepan Tumpić, Zdravko Žarković i Nedjeljko Nedić

Zahvalnice – Zagonetački klub „Dragalić“, blog „Enigmatika – tupljenje i oštrenje“, blog „Deseta umjetnost – enigmatika“

Tri najbolje ekipe u odgonetanju.